U sudaru Rusije i NATO-a jedna se uspavana regija na sjeveru Evrope pokazuje kao najranjivije ili, kako to piše Politico, trenutno najopasnije mjesto na svijetu.
Slabo naseljeni, pretežno poljoprivredni uski pojas između Poljske i Litvanije – prevlaka Suwalki – spaja Bjelorusiju i Rusiju s njenom baltičkom eksklavom Kalinjingradom, domaćinom ruske Baltičke flote, koja, kako se već godinama govori, pored ruskih ratnih brodova pruža dom i nuklearnom arsenalu Kremlja. Prema mišljenju mnogih analitičara, stotinu kilometara dug koridor bio bi prva meta Vladimira Putina odluči li ruski predsjednik proširiti direktni sukob sa Zapadom i zemljama NATO-a.
U razgovoru s Politicovim reporterima lokalno će stanovništvu nedalekog litvanskog gradića Druskininkaija reći da se ne boji napada Rusa, donedavno najbrojnijih turista tog odmarališnog grada. Osim toga, NATO će ih braniti, očekuju. No, njihov se pitoreskni rodni kraj smatra Ahilovom petom Litvanije, zbog značaja koji Kalinjingrad ima za Rusiju, i važnosti koju Suwalki, nazvan po obližnjem poljskom gradu, ima.
Suwalkijeva pukotina
Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves objašnjava kako je ime – osim prevlakom naziva se još i Suwalkijeva pukotina – smislio samo nekoliko minuta prije sastanka s tadašnjom njemačkom ministricom odbrane Ursulom Von der Leyen 2015., kada je pokušavao upozoriti saveznike na rupu u odbrani Zapada.
U slučaju okršaja, piše Politico, Rusija bi mogla simultano napasti i sa zapada i s istoka te preuzimajući taj kopneni koridor odsjeći Baltičke zemlje od Nato saveznika.
– To mjesto predstavlja najranjivije mjesto – ističe Ilves. Takav potez Rusije zazvonio bi, dakako, na uzbunu cijelom svijetu jer bi to značilo da je svijet došao do tačke konfrontacije nuklearno naoružanih suparnika. Ilves je s Von der Leyen razgovarao povodom ruske aneksije Krima, ali sadašnja situacija na istoku Evrope, i rusko stvaranje kopnenog mosta za strateški važni Krim, koji je baza njezine Crnomorske flote, prikazuju Ilvesov “scenarij sudnjeg dana” u novom svjetlu.
Kalinjingrad je i strateški i simbolički vrlo važno mjesto u ruskoj novopronađenoj nacionalnoj ideologiji. Rusija je u tom gradu nagomilala značajan broj vojnika, a njena Baltička flota broji desetke hiljada vojnika. Do Drugog svjetskog rata grad se zvao Königsberg, no Sovjetski savez je preuzeo grad od poražene Njemačke i istjerao s tog područja njemačko stanovništvo. Raspadom SSSR-a Kalinjingrad, koji je do dan danas zadržao ime prema boljševičkom vođi Mihajlu Kalinjinu, postaje ruska eksklava.
Vojnici NATO-a trenutno treniraju u blizini koridora, kako bi bili spremni za svaki potencijalni scenarij. Razni analitičari navode kako je Kalinjingrad bitan ne samo za rusku ofanzivu u Ukrajini već i za rusku sigurnost općenito. Iako to nikada nije potvrdila (ili negirala) vjeruje se da Rusija tamo drži dio svog nuklearnog arsenala kako bi na dometu imala evropske prijestolnice, uključujući Berlin. U Kalinjingradu, rodnom mjestu filozofa Kanta, a također i Putinove bivše supruge, luka je bez leda cijele godine i kao takva važna osim Rusiji i baltičkim zemljama, zbog prometa i trgovine.
Rusija opsjednuta kopnenim koridorima
Trenutno Kalinjingradska oblast broji oko milion stanovnika budući da je grad koji su osnovali teutonski vitezovi, i koji je prije Berlina bio glavni grad Prusije, svojevrsni magnet za imigraciju iz unutrašnjih dijelova Rusije. Kalinjingrad je i jedan od najvećih ruskih industrijskih centara, a nekoliko je puta izabran za najbolji ruski grad, po mišljenju Rusa.
Prije nekoliko dana se među serijom udaraca koje su, kroz finansijske sankcije, pravne procese ili fizičke blokade, proteklih mjeseci razmjenjivali Zapad i Rusija, našao i Kalinjingrad. Litvanija je objavila zabranu željezničkog tranzita roba koje je Evropska Unija ranije stavila na listu sankcioniranih za izvoz u Rusiju. Prema riječima guvernera oblasti, Kalinjingrad će zbog tog poteza ostati bez 50 posto roba koje uvozi. Riječ je o uglju, metalima, građevinskom materijalu i naprednoj tehnologiji. Guverner Kalinjingradske oblasti Anton Alihanov poručio je zato da će to prouzrokovati veći transport morskim putem. Također i da će od Rusije tražiti da poduzme protumjere.
Ništa zasad ne upućuje na to da bi Putin mogao posegnuti za osiguranjem kopnenog mosta za svoju važnu eksklavu, piše Politico. Međutim, to što Suwalki djeluje nevažno čini ga privlačnim za Putina, kažu analitičari.
– Jedini odgovor je povećati prisutnost NATO snaga – smatra Margiris Abukevičius, litvanski zamjenik ministra odbrane, te dodaje: “Znamo da je Rusija opsjednuta kopnenim koridorima”.
Izvor: krupljani.ba