Ljetnja sezona u Crnoj Gori u punom je jeku, a gostiju ima kao da je predsezona.
Prema zvaničnim podacima Turističke organizacije Budve od Jaza do Buljarice odmara 29.707 turista, što je za petinu manje nego lani u istom periodu.
- Očekivanja da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u narednih godinu-dvije, su krajnje neozbiljna – upozorava Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović.
Turistička sezona ogolila je sve probleme sa kojima se Budva suočava godinama – od loše, praktično nepostojeće strategije razvoja turizma, nejasnog koncepta da li želi biti elitna ili destinacija masovnog turizma, grad provoda ili mjesto za odmor, pa do toga da oslanjanje na pojedina tržišta, istočno i regionalno, ove godine puno košta.
Sve to je dovelo do toga da u špicu ljeta Budva izgleda kao u predsezoni.
Razlozi zašto je trenutno samo trećina privatnog smještaja u gradu popunjena i što se ni hotelijeri ne mogu pohvaliti punim kapacitetima, turistički radnici vide u odsustvu ukrajinskih i ruskih gostiju, kao i turista iz regiona koji su tradicionalno bili ključni za dobru posjećenost u jeku ljeta. Njihov nedostatak nije nadomješten sa drugih tržišta.
I dok se očekuje da bi od naredne sedmice popunjenost možda mogla biti veća, prema zvaničnim podacima Turističke organizacije Budve trenutno od Jaza do Buljarice odmara 29.707 turista, što je za čak petinu manje nego lani u istom periodu, pišu Vijesti.me.
U privatnom smještaju, kako navode u TO Budva, odmara 15.750 gostiju, ili za 32 posto manje nego sredinom jula prošle godine, dok je u hotelima registrovano 12.984 turista – sedam posto manje nego lani.
Od ukupnog broja gostiju, 3.130 je iz Rusije, 2.275 iz Ukrajine, 4.587 iz Srbije, dok je 1.437 iz Bosne i Hercegovine.
Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović rekao je Vijestima da je sezona ispod svakog očekivanja.
- Brojni su razlozi za to, mislim da smo bili previše optimistični s obzirom na jako dobru posećnost u predsezoni. U tom periodu imali smo veliki broj turista iz Skandinavije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije… Ali, morali smo znati da su to gosti koji tradicionalno vole da dolaze u predsezoni i rijetko ljetuju u ovom periodu. Mislim da je svaka izjava turističkih radnika kako iz Ministarstva turizma, tako i iz Nacionalne turističke organizacije – da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u narednih godinu-dvije, krajnje neozbiljna. Jer, generalno, strategija ili nepostojanje iste, da se baziramo na ta tržišta, sada je najbolji dokaz da je bila krajnje pogrešna – naglasio je Ivanović.
”O privatnom smještaju da ne govorim, koji se u ovom periodu ‘punio’ uglavnom gostima s istočnog i tržišta regiona koje je takođe podbacilo, posebno Srbija. Tako da nam na naplatu dolazi sve ono što smo radili zadnjih godina, odnosno nepostojanje neke ozbiljne strategije kako nadomjestiti nedostatak određenog tržišta”, dodao je on.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović kaže da je sami špic turističke sezone, a da je popunjenost kapaciteta privatnog smještaja trenutno oko 30 posto.
- Značajniji broj gostiju, na osnovu potvrđenih rezervacija, očekuje se do 20. jula. Uglavnom su to gosti iz regiona i dijaspore. Takođe, imamo uvijek i određeni broj gostiju koji dolaze bez rezervacije i najave. U odnosu na najave koje smo imali tokom pripremnog perioda, osjetno je slabija popunjenost kapaciteta, što je bilo evidentno već tokom maja i to je trebalo da bude signal da moramo nešto uraditi. Ali, mi još djelujemo stihijski, neorganizovano na lokalnom nivou i to svake godine plaćamo sve kraćom sezonom. Ovo se ne odnosi samo na Budvu, već manje-više na sve opštine – istakla je ona.
Prema njenim riječima, u martu su se pojavile informacije o problemima u vazdušnom saobraćaju zbog kojih je otkazano na hiljade letova, a to je “stvaralo velike probleme pojedinačnim gostima i jasno je da ne možemo računati na značajan broj turista koji će stići avionom”.
- To se odrazilo i na slabiju potražnju za iznajmljenim vozilima. S obzirom na visoke cijene goriva na koje ne možemo da utičemo, bilo je potrebno, na nivou grada, kreirati i reklamirati set pogodnosti za goste – povoljniju cijenu parkinga, povoljniju cijenu mobilijara za plažu, jer znamo da gosti iz regiona i dijaspore uglavnom dolaze na plažu, povoljnija cijena za autobuse koji dovoze organizovane grupe. Cijena prolaska kroz Sozinu, autoputem, mogla je da se koriguje… Povećane su cijene karata za trajekt, nisu dobre slike loše kontrolisanih dnevnih gužvi – naglašava ona.
Upozorava da “ne može privatni smještaj, jedini s povoljnom cijenom, učiniti da destinacija bude pristupačna. Svi moraju biti svjesni svoje odgovornosti i dati doprinos.
- Uvijek je vidljivije i ima jači odjek ono što je preskupo na destinaciji. Dio ponude koji je realan i pristupačan mora naći način da bude vidljiviji i dostupniji – neće niko slikati račun za ležaljke koje je platio 10 eura ili 15 eura, ali one od 30 eura ili 50 eura hoće. Račun večere od 20-ak eura neće, ali piva od 5 eura hoće… – ističe Branka Džoganović.
Izvor:hayat.ba
