U Bosni i Hercegovini je rat završio 1995., ali koncept etničke segregacije opstao je do danas.
Sada konačno postoji razlog za nadu, piše Tageszeitung.
- Bundestag se zalaže za ustavnu reformu u skladu s pravnom državom, reformu koja jednako tretira sve građane i želi spriječiti diskriminaciju.
Evropska porodica
- Bundestag vidi Bosnu i Hercegovinu kao dio evropske porodice i želi zemlji omogućiti dobivanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Rezolucija (Bundestaga, op. a.) se izjašnjava protiv otcjepljenja Republike Srpske koje traže srpski nacionalisti i ne želi dozvoliti formiranje „trećeg entiteta” kojeg zahtijevaju hrvatski nacionalisti – piše Tageszeitung, prenosi Deutche Welle.
List nadalje navodi:
- Nakon napada Rusije na Ukrajinu konačno se u Berlinu shvatilo da je propala višedecenijska politika stalnih kompromisa sa žestokim nacionalistima posebno na srpskoj i hrvatskoj strani.
Ova slabost EU-a, a također i Njemačke, u konačnici je otvorila vrata Rusiji da Bosnu i Hercegovinu koristi kao kapiju za provedbu anti-EU i antiliberalne demokracije na Balkanu.
Ali onaj ko je, poput EU-a i Njemačke, desetljećima gledao prekriženih ruku sada mora shvatiti da je nakon 30 godina proces podjele društva dobrano uznapredovao.
Mlađi od četrdeset godina ne sjećaju se mirnog suživota ljudi prije rata. Srpski i hrvatski nacionalisti uspjeli su postići da njihova tumačenja historije budu prihvaćena u “njihovim” školama i medijima, pa su ratni zločinci osuđeni od strane UN-ovog suda, poput Ratka Mladića, heroji vlastitog naroda.
Srebrenica, kažu, nije bila genocid i rat je bio građanski. Hrvatski nacionalisti na sličan način pišu historiju – piše list.
“Prije svih su religiozni muslimanski Bošnjaci također razvili tendenciju da se izoliraju. Međutim na bošnjačkoj strani postoji diferencirana stranačka scena i slobodni mediji kao i civilno društvo koje je ponekad sposobno za akciju.
Umjetnici i neki intelektualci održavaju kontakte sa svim stranama. I civilno društvo je zadovoljno što je hrvatska diplomatija neslavno podbacila sa svojim projektom trećeg entiteta i što je vojno pojačanje Zapada pokazalo da otcjepljenje Republike Srpske nije dopušteno, ali da teritorijalni integritet ne jamči samo Evropa, već i Sjedinjene Američke Države.
Da bi se nova politika provela, potrebno je savladati mnogo otpora. Ne samo u samoj zemlji, već i unutar EU-a, postoje snage koje održavaju bliske kontakte s nacionalističkim stranama – poput Mađarske i mnogih desničarskih snaga u EU.
Te snage čekaju da vide kako će se rat u Ukrajini razvijati. Pobijedi li Putin, nacionalisti u Bosni i na Balkanu bit će sveukupno ojačani – sa svim posljedicama – zaključuje Tageszeitung.
Izvor:hayat.ba
