Zbog odnosa vlasti u Kantonu Sarajevo prema vodozaštitnim zonama sve je više nezadovoljstva kod građana. Nezadovoljstvo će se izraziti i protestima koji su najavljeni za sutra, 21. juli.
Kantonalni premijer Edin Forto (NS) je na prošlogodišnjoj tematskoj sjednici Općinskog vijeća Ilidža posvećenoj vodozaštitnim zonama najavio promjene koje se odnose na ove zone. Dio javnosti bio je nezadovoljan zbog toga što je nazvao “osjećajem u javnosti” da je voda ugrožena te da se to mora promijeniti “stručnim argumentima”.
“Možda treba promijeniti granice prve, druge i treće vodozaštitne zone. To mora reći struka, a vi to morate zagovarati. Imamo problem zagovaranja. Neko je zagovarao da je voda ugrožena”, poručio je tada Forto.
Nevladina organizacija za zaštitu okoliša Eko Akcija je bila među onima koja je kritikovala ovakav stav, konstatujući da tada nije bilo ni riječi o pravu na pitku vodu.
Drastično smanjenje površine vodozaštitne zone?
Iz ove organizacije su saopćili da je kantonalna vlada 16. jula donijela nacrt privremene odluke, za koju tvrde da se njome površina vodozaštitne zone smanjuje sa 46.000 hektara na 16.095 hektara. Obrazložili su zašto smatraju da je ova odluka neprihvatljiva.
“Ključna razlika u odnosu na staru odluku jeste da su 282 hektara zemljišta, skoro 30 posto nekadašnje uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je bila strogo zabranjena nova stambena gradnja, prebačena u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu, gdje je gradnja dozvoljena. Stambena gradnja nije jedini problem. Odlukom se omogućava i gradnja novih benzinskih pumpi tamo gdje to nije bilo zamislivo – Igmanu i Bjelašnici. Ako neko poželi napraviti deponiju opasnog otpada u slivnom području Željeznice, iz koje se vodom snabdijeva dio podzemnog izvorišta, i to je ostvarivo. To i mnogo šta drugog”, ukazali su iz Eko Akcije.
Nezadovoljni su i time što građani imaju rok od, kako su naveli, četiri dana da daju komentare na predloženu odluku.
Opoziciona SDA, koja se također smatra odgovornom za neprimjeren odnos prema vodozaštitnoj zoni dok je bila vlast, optužuje načelnika Ilidže Nermina Muzura (NiP) i kantonalnog ministra privrede Adnana Delića (NiP) da žele izmjenama, koje se odnose na vodozaštitnu zonu, žele pogodovati, kako su saopćili, finansijerima NiP-a. Vlast se optužuje da pogoduje pojedinim građevinskim kompanijama koje navodno žele da prave građevine na vodozaštitnim zonama.
Protesti zbog dešavanja na Bjelašnici i Igmanu
Zbog odnosa prema vodozaštitnoj zoni, u ovom slučaju na Bjelašnici i Igmanu, za sutra, 21. jula, najavljeni su protesti. Bit će održani ispred kantonalne vlade, a početak je zakazan u 12:05 sati. Među organizatorima protesta je aktivista za zaštitu okoliša i planinar Nizar Zaćiragić.
U izjavi za Klix.ba je istakao da kantonalne premijere posljednjih 15 godina upozorava na probleme, ali da mu nikad niko nije odgovorio na pisma.
“Otkrio sam da cure fekalije, to sam dokumentovao i poslao općinama Trnovo, Hadžići i Ilidža te Kantonu Sarajevo. Bile su tri hitne sjednice da se to sanira. To je nešto sanirano, ali nije dobro sanirano”, ukazao je.
Prema njegovim riječima, na spomenutim planinama je uništeno 850 hektara šume kako bi se pravile građevine. Smatra da je Sarajevo bilo među gradovima koji imaju najkvalitetniju pitku vodu te da se jedino Beč mogao mjeriti po tom pitanju s glavnim gradom Bosne i Hercegovine. Sada znatno sumnja u zdravstvenu ispravnost sarajevske vode.
Neprihvatljivo mu je to što se neko želi obogatiti na štetu drugih. Pitao je građane šta bi se desilo da ponovo bude zaključavanje (lockdown) zbog pandemije koronavirusa, a da nemaju pristup pitkoj vodi. Zaćiragić je poručio da su i općinske i kantonalne vlasti odgovorne za ono što se dešava s pitkom vodom i što je “betonirano 850 hektara šume”.
“Razbijene su jedna ili dvije čaše. Hajde da pokušamo spasiti ostale čaše”, poručio je.
Strahuje od toga da će građani biti potpuno primorani da kupuju flaširanu vodu kako bi mogli zadovoljiti svakodnevne potrebe, a što će značiti velike troškove. Napomenuo je da će voda biti još vrednija. Uspješnu građansku borbu protiv malih hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine je naveo kao primjerom da se vrijedi boriti za prirodne resurse.
Naglasio je da ovo nije stvar suprotstavljanja bilo kojoj stranci, već suprotstavljanje uništavanju prirodnih dobara. Kako je kazao, četiri-pet garnitura vlasti vrše to uništavanje.
Šta je s ustavnom zaštitom?
Podsjećamo, Ministarstvo prave i uprave Kantona Sarajevo, dok je na njegovom čelu bila Lejla Brčić (NS), je prije godinu i po prihvatilo da se razmotri mogućnost ustavne zaštite vode. Ustavna zaštita bi značila i onemogućavanje privatizacije ovog resursa. Međutim, nije poznato kakav je status ove inicijative.
Izvor: klix.ba
