Bosansko akademsko društvo u Sloveniji otvorilo je u subotu prvu trodnevnu manifestaciju „Dani Bosne u Sloveniji“ nizom događaja koji su se održavali u ljubljanskoj Festivalnoj dvorani.
Dani Bosne“ otvoreni su gostujućom izložbom “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461) ” Muzeja bosanskog kraljevstva iz Cazina autora dr. Enesa Dedića.
Izložba obuhvata deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, u periodu od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma. Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, privredi, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik, saopćeno je iz Muzeja.
Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva.
Publika je pokazala veliko zanimanje za izložbu i rad muzeja bosanskog kraljevstva, a voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva Adnan Hajrulahović u obraćanju prisutnim između ostalog je kazao da je identitet naroda bitna stvar jer bez obzira kuda smo krenuli ako ne znamo odakle počinjemo naš put teško da možemo stići do tamo gdje smo krenuli. A upravo približiti historiju Bosne svakodnevnici i građanima je cilj rada Muzeja bosanskog kraljevstva.
Izvor:hayat.ba
