Ovaj mjesec obilježava se 60. godišnjica Kubanske raketne krize. Dvije napete sedmice od 16. do 29. oktobra 1962. Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez bili su na rubu nuklearnog rata. Šezdeset godina kasnije, napetosti između najvećih svjetskih sila ponovno su na vrhuncu.
Posljednjih dana prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” u rusko-ukrajinskom ratu ponovno su povećale opasnosti od nuklearnog rata. A 6. oktobra, američki predsjednik Joe Biden je rekao grupi demokratskih simpatizera: “Prvi put od Kubanske raketne krize, imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja”.
Te 1962. godine američke obavještajne službe bile su sigurne da Sovjeti nešto planiraju na Kubi, no tek 14. oktobra dobili su potvrdu. Špijunski avioni snimili su nekoliko lokacija gdje se moglo vidjeti da sovjeti postavljaju nuklearne projektile.
Tadašnji Američki predsjednik John F. Kennedy je bio suočen sa teškom odlukom kako adekvatno reagovati na nuklearnu prijetnju. Na stolu je bila i invazija na Kubu kao i raketni napad na sporne lokacije, no Kennedy se odlučio za pomorsku blokadu Kube.
Blokada je počela 24. oktobra a sve američke trupe širom svijeta su postavljene u stanje najveće pripravnosti. Blokada se pokazala kao uspješna metoda jer je većina sovjetskih brodova koji su plovili prema Kubi promijenila kurs. Sovjetski lider Nikita Hruščov je uputio žestoku kritiku Kennedyu i optužio ga da vodi svijet u nuklearni rat.
Antiratne demonstracije počele su širom svijeta pogotovo ispred ambasada SAD-a i SSSR-a no krizu su mogli riješiti samo Hruščov i Kennedy. Prvi je popustio sovjetski lider nakon što je poslao pismo u kojemu garantuje da će sa Kube povući sve rakete i vojsku ukoliko SAD obeća da se neće miješati u unutrašnje poslove ove karipske države.
Kasnije je Hruščov tražio i da SAD povuče svoje nuklearne rakete iz Italije i Turske, što je Kennedy prihvatio ali je tražio da taj dio dogovora ostane tajan.
Obje strane su prihvatile dogovorene uslove a svijet je konačno mogao odahnuti. 9. novembra 1962. godine povučen je i posljednji sovjetski projektil sa Kube a naredne godine američki ministar odbrane Robert McNamara je povukao iz Turske sve američke nuklearne rakete, čime je i zvanično završena Kubanska kriza.
Kubanska kriza je na kraju završena na obostranu korist sukobljenih strana, ali za najvećeg gubitnika se smatra Nikita Hruščov. Zbog tajnosti sporazuma, javnost nije saznala za njegov dogovor sa Kennedyem te je njegov čin okarakterisan kao ustupak SAD-u. Na kraju je smijenjen sa pozicije Generalnog sekretara Komunističke partije i trona SSSR-a.
Ostaje nada da će ponovo kao i te 1962. godine prevladati razum u glavama svjetskih lidera i da će svijet kao i tada izbjeći nuklearnu katastrofu koja bi sasvim sigurno označila i kraj svijeta kakvog danas poznajemo.
Izvor:klix.ba